Lenei taavale toso mo le ata tifaga Faʻamaoniga o le afaina fa'aalia se tagata ma'i ile MS o lo'o fa'atalanoaina lona so'otaga ile fa'atumuina ole mercury amalgam nifo.
Tele Sclerosis & Mercury Fa'aaliga; Aotelega & Fa'asinomaga
O le tele o le sclerosis (“MS”) sa masani ona iloa muamua i le seneturi sefuluiva i le taimi na amata ai ona faaaoga sooga amalgam. O fa'amaoniga fa'asolopito e le'i fa'asalalauina ua fa'ailoa mai ai o se numera tele o, ae mautinoa e le o tagata uma, MS na afaina o lo'o maua a latou mercury/siliva fa'atumu ua aveese fa'amautu (fa'amagalo tu'ufua) pe fa'aleleia malie. O lenei fa'amatalaga tala'aga na lagolagoina e su'esu'ega fa'asalalau i le gasologa o le 50 tausaga talu ai.
Mo se faʻataʻitaʻiga, i le galuega na lolomiina i le 1966, na faʻamaonia ai e Baasch o le tele o le sclerosis o se tagata matua o le acrodynia (faʻamaʻi piniki) ma le neuro-allergic reaction na mafua, i le tele o tulaga, e ala i le mercury mai amalgam fillings.1 Na lipotia mai e Baasch nisi o mataupu patino ma taʻua suʻesuʻega faifaipea na faʻaalia ai le faʻamutaina o le alualu i luma ma le faʻaleleia atili o le fofo ole MS pe a uma ona aveese faʻatumu faʻapipiʻi.
I se suʻesuʻega auʻiliʻili na lomia i le 1978, na faʻaalia ai e Craelius se fesoʻotaʻiga malosi (P <0.001) i le va o MS maliu ma fa'ama'i nifo.2 O faʻamaumauga na faʻaalia ai le le mafai ona faʻapea o lenei faʻasalalauga na mafua mai i se avanoa. Le tele o mea'ai na fa'ate'aina e fai ma mafua'aga.
O se manatu na tu'uina mai e TH Ingalls, MD, i le 1983 na fa'ailoa mai e fa'agesegese, toe fa'afo'i le su'esu'e o le mercury mai a'a po'o le fa'atumuina o amalgam e ono o'o atu ai i le MS i le ogatotonu o tausaga.3 Na ia toe suʻesuʻeina foʻi le tele o faʻamatalaga faʻamaʻi na faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga laina i le va o numera o maliu mai MS ma numera o nifo pala, misi, ma tumu. I suʻesuʻega na lolomiina i le 1986, na fautua mai ai Ingalls e tatau i tagata suʻesuʻe suʻesuʻe mafuaʻaga o MS ona suʻesuʻeina ma le totoa tala faʻasolopito o nifo.4
O isi suʻesuʻega na faʻaauau pea ona faʻavaeina le fesoʻotaʻiga i le va o MS ma le mercury. Mo se faʻataʻitaʻiga, suʻesuʻega a Ahlrot-Westerlund mai le 1987 na maua ai e faʻavalu taimi o tagata gasegase MS e faʻavalu taimi le maualuga o le mercury i totonu o latou sua o le cerebral spinal pe a faʻatusatusa i faʻatonuga maloloina.5
E le gata i lea, o tagata suʻesuʻe Siblerud ma Kienholz o le Rocky Mountain Research Institute, Inc., na suʻesuʻeina le manatu e faʻapea o le mercury mai le faʻatumu o nifo e fesoʻotaʻi ma MS i galuega na lomia i le 1994.6 Na faʻatusatusaina suʻesuʻega toto i le va o mataupu MS na aveese a latou amalgams ma mataupu MS ma amalgams:
O mataupu MS ma amalgams na maua e matua maualalo le maualuga o le toto mumu, hemoglobin, ma le hematocrit pe a faʻatusatusa i mataupu MS ma le aveeseina o amalgam. O le maualuga o le Thyroxine na matua maualalo foi i le vaega MS amalgam, ma e matua maualalo le maualuga o le aofaʻi o T Lymphocytes ma T-8 (CD8) suppressor sela. Ole vaega ole MS amalgam sa maualuga tele ile toto ole urea nitrogen ma maualalo ole IgG ile toto. O le mercury o lauulu na sili atu le maualuga i mataupu MS pe a faʻatusatusa i le vaega e le o MS. O se su'esu'ega fa'alesoifua maloloina na maua ai o mataupu MS fa'atasi ai ma amalgams e matua'i tele atu (33.7%) fa'ateteleina i le 12 masina ua tuana'i pe a fa'atusatusa i MS volenitia e aveese fa'atasi. 7
O le matafaioi a le myelin, o se mea e fesoasoani i le faiʻai e auina atu feʻau i le tino, o se vaega taua o suʻesuʻega MS, ma o le MELISA Foundation ua atiina ae le mea latou te talitonu o se faʻalavelave i le malamalama i le MS e ala i le iloaina o le sootaga i le va o le allergy uʻamea ma le tafia. o myelin. I suʻesuʻega na lomia i le 1999, Na matauina e Stejskal ma Stejskal e faapea, o le hypersensitive reactions e mafua mai i vaega uamea e ulu atu i le tino o se tagata e afaina i le uamea o loo fesiligia.8 Ona pipii lea o nei vaega i le myelin, ma suia teisi lona fausaga o porotini. I tagata hypersensitive, o le fausaga fou (myelin plus metal particle) o loʻo faʻamaonia sese o se osofaʻiga mai fafo ma osofaʻia (se tali autoimmune). O le tagata solitulafono e foliga mai o le "myelin plaques" i le faiʻai, lea e masani ai i tagata mamaʻi ma MS. O ia fa'ailoga e mafai ona mafua mai i le allergy u'amea. O le MELISA Foundation e leʻi umi ae amata faʻamaumau o tagata mamaʻi e maua i le autoimmunity faʻafitauli e faia se vaega ma, i nisi tulaga, o se toe faʻaleleia atoatoa e ala i le aveesea o le puna o uʻamea-e masani ona faʻatumu nifo.9
O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a le Bates et al. na lomia i le 2004 e aofia ai le suʻesuʻeina o faamaumauga o togafitiga o tagata e 20,000 i le New Zealand Defense Force (NZDF).10 O le au suʻesuʻe na faʻamoemoe e suʻesuʻe fesoʻotaʻiga i le va o le amalgam nifo ma aʻafiaga o le soifua maloloina, ma o latou suʻesuʻega na taʻitaʻia ai i latou e fautua mai se fesoʻotaʻiga "malosi" i le va o MS ma nifo nifo. E le gata i lea, e tolu suʻesuʻega faʻatonutonu MS na faʻasalalau muamua na faʻaiʻuina e leai ni fesoʻotaʻiga taua ma faʻatumu o le mercury amalgam nifo.11 12 13 na faailoa mai e Bates et al. e pei ona i ai tapulaa eseese. Aemaise lava, na matauina e Bates ma ana uo e na o le tasi o na suʻesuʻega e tolu na faʻaaogaina mataupu faʻafuaseʻi ma faʻamaumauga o nifo, ma o le suʻesuʻega lava lea e tasi na maua ai le maualuga o faʻatusatusaga o lamatiaga mo le tele o faʻatumu o le mercury amalgam.14
O se iloiloga faʻatulagaina o tusitusiga e uiga i nifo amalgam ma tele sclerosis na faʻatautaia e tagata suʻesuʻe Kanata ma lomia i le 2007.15 A o Aminzadeh et al. Na lipotia mai o le faʻatusatusaina o le faʻafitauli o MS i totonu o le au faifaʻatasiga sa tumau, na latou fautua mai o se siʻitaga laʻititi ma e le faʻamauina. Ae ui i lea, na latou taʻua le tapulaʻa o a latou lava galuega ma fautuaina foi e tatau i suʻesuʻega i le lumanaʻi ona amanaia isi mea e pei o le amalgam tele, vaega o luga, ma le umi o le faʻaalia pe a suʻesuʻeina soʻo se sootaga i le va o nifo nifo ma MS.
E fitusefulufa maʻi ma MS ma fitusefulufa tagata volenitia soifua maloloina o mataupu ia o se suʻesuʻega a Iran e Attar et al. lomia i le 2011.16 Na maua e le au suʻesuʻe o le maualuga o le mercury serum i tagata maʻi MS na sili atu le maualuga nai lo le faʻatonuga. Na latou fautua mai o le maualuga maualuga o le mercury i totonu o le toto e mafai ona avea ma se mea e ono aʻafia ai i le tele sclerosis.
I le 2014, na maua ai e Roger Pamphlett o le Iunivesite o Sini i Ausetalia se manatu faafomaʻi na lomia e fesoʻotaʻi ai mea oona o le siosiomaga, e aofia ai le mercury, i faʻalavelave o le fatugalemu o le tino.17 Ina ua uma ona faamatalaina le aafia i mea oona ma le aafiaga i le tino, na ia fautua mai: "O le taunuuga o le faaletonu o le noradrenaline e aafia ai le tele o sela CNS ma e mafai ona mafua ai le tele o neurodegenerative (Alzheimer's, Parkinson's and motor neuron disease), demyelinating (multiple sclerosis), ma le mafaufau (tulaga faanoanoa ma le ma'i pipili)."18
O suʻesuʻega na lomia i le 2016 na faʻaalia ai na aoina e Pamphlett ni faʻamaoniga e lagolago ai lona manatu. Sa su'esu'e e ia ma lana paaga fa'ata'ita'iga o le ivi mai le 50 tagata mai le 1-95 tausaga le matutua.19 Na latou mauaina o le 33% o i latou e 61-95 tausaga le matutua o loʻo i ai ni metala mamafa i totonu o latou vaʻa (aʻo le matutua laiti e leai). O le suʻesuʻega na taʻitaʻia ai i latou e faʻaiʻu: "O le faʻaleagaina o mea faʻalavelave faʻalavelave mai uʻamea oona i le olaga mulimuli ane e mafai ona iʻu ai i manuʻa faʻafuaseʻi i motoneuron ma e ono mafua ai le manua o le motoneuron poʻo le leiloa i tulaga e pei o le ALS / MND, tele sclerosis, sarcopenia ma le fasciculations o povi."20
Le isi suʻesuʻega na lolomiina ile 2016, mai tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Karolaina i Matu, Centers for Disease Control and Prevention, ma le Duke University, na faapena foi ona suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga i le va o metala mamafa ma le tele o le sclerosis.21 217 tagata taʻitoʻatasi ma MS ma 496 faʻatonuga na aofia i totonu o suʻesuʻega faʻatatau i le faitau aofaʻi, lea na fuafuaina e iloilo ai le va o le faʻaalia i le taʻitaʻi, mercury, ma solvents ma le 58 tasi nucleotide polymorphisms i genes e fesoʻotaʻi ma MS. Napier et al. na maua ai o tagata taʻitoʻatasi ma MS e sili atu nai lo le faʻatonuga e lipotia le taʻitaʻia ma le mercury.
E taua foi le maitauina o le tele o tala faʻasolopito o loʻo lomia i totonu o le 25 tausaga talu ai, faʻaopoopo i nisi o suʻesuʻega o loʻo taʻua i luga, ua faʻamaonia ai le ono mafai e tagata gasegase MS ona oʻo i tulaga eseese o le faʻaleleia o le soifua maloloina pe a uma ona aveese a latou faʻatumu. O su'esu'ega a Redhe ma Plev na lomia i le 1993 na fa'ailoa mai ai ni fa'ata'ita'iga se lua mai le silia ma le 100 ma'i ma'i o lo'o su'esu'eina a'afiaga fa'ama'i o nifo.22 Na latou fautua mai o le aveeseina o amalgam e maua ai taunuuga aoga i nisi tulaga o MS. O se isi faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega a Huggins ma Levy na lomia i le 1998 na faʻaalia ai o le aveeseina o amalgams nifo, pe a faʻatautaia ma isi togafitiga faʻafomaʻi, ua suia ai le faʻailoga ata o le cerebrospinal fluid proteins i tagata taʻitoʻatasi ma MS.23
O isi faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu foʻi faʻamaoniga o aoga aoga o le aveeseina o amalgam i tagata gasegase MS. Suesuega mai le MELISA Foundation na lomia i le 2004 suʻesuʻeina aʻafiaga o le soifua maloloina o le aveeseina o amalgam i tagata gasegase o le mercury-allergic ma le autoimmunity, ma o le maualuga maualuga o le faʻaleleia na tupu i tagata mamaʻi ma MS.24 E le gata i lea, o se tala faʻasolopito na lomia i le 2013 mai tagata suʻesuʻe a Italia na faʻamauina e faapea o se tagata maʻi i le MS o loʻo i ai le mercury faʻatumu ua aveese ona faʻataʻitaʻiina lea o togafitiga (se ituaiga o faʻamaʻi) faʻaleleia.25 Na tusia e le au suʻesuʻe, o se tasi o loʻo fesoʻotaʻi ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina i Italia, o faʻamaoniga na tuʻuina atu e foliga mai e "faʻamaonia le manatu o le TMP [oona oona oona] o se siosiomaga poʻo le iatrogenic faʻaoso mo MS, aemaise lava pe a le lava le faʻamamaina o loʻo taoto i le a’a.” 26
E ui lava e manaʻomia le tele o suʻesuʻega e iloa ai le tele o le sootaga i le va o le mercury ma le MS, o tusitusiga faʻasaienisi na lomia i totonu o le 50 tausaga talu ai o loʻo faʻaauau pea ona fautua mai o le faʻaalia o le mercury mai amalgams nifo, faʻapea foʻi ma soʻo se isi faʻamaʻi maualalo maualalo o le mercury, e tatau. ia tu'uina atu i ai le manatu mamafa mo se sao i le fa'ama'i o le MS. E tatau foi ona manatua o isi aafiaga oona e foliga tutusa lava, lea e fesoasoani e faamalamalama ai pe aisea e le maua ai e nisi o gasegase MS ni faʻatumu nifo o le mercury amalgam poʻo isi faʻaaliga o le mercury. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega na lolomiina i le 2016 e tagata suʻesuʻe i Taiwan na faʻafesoʻotaʻi MS e taʻitaʻia le faʻaalia i le palapala.27
E taua foi le manatua o le aotelega, o suʻesuʻega sili ona lata mai o loʻo faʻaalia ai o le mafuaʻaga o le MS e sili ona faʻamaonia multifactorial. O le mea lea, o le mercury e mafai ona vaʻaia e naʻo le tasi le mea e ono tupu i lenei faʻamaʻi, ma isi faʻamaʻi oona, fesuiaiga o kenera, le i ai o allergies uʻamea, ma le tele o faʻalavelave faʻaopoopo e taʻalo ai foi i MS.
O le IAOMT o loʻo i ai le tele o punaoa faʻaopoopo e fesoʻotaʻi ma lenei autu:
Nifo Mercury Tusitala Mataupu
O Dr. David Kennedy sa galue fomai nifo mo le silia ma le 30 tausaga ma litaea mai le falemaʻi i le 2000. O ia o le Peresetene o le IAOMT ua mavae ma sa lauga i fomai nifo ma isi fomaʻi soifua maloloina i le lalolagi atoa i mataupu o le puipuia o nifo soifua maloloina, mercury toxicity, ma le fluoride. O Dr. Kennedy ua lauiloa i le lalolagi atoa o se fautua mo vai inu saogalemu, fomai nifo ola ma o se taʻitaʻi aloaʻia i le matata o nifo puipuia. O Dr. Kennedy o se tusitala ma se fa'atonu o le fa'ailoga-manumalo o le ata tifaga Fluoridegate.